This is the text extract for Gout Booklet - Samoan, browse documents here.
Gout brochure: Samoan Version 2008
gugu
‘Auala e ola soifua lelei ai e ui ina gugu
Tuli‘ese le
"
Ta‘iala aoga mo le gugu
Fa‘apipi‘i i lau pusa‘aisa pë tu‘u fa‘atasi ma au vaila‘au e manatua ai.
Tuli‘ese le gugu
‘Auala e puipuia ai le oso o gugu
3 Tausi se mamafa e soifua lelei ai. 3 ‘Ai au aiga mäsani e tolu o le aso. 3 Filifili ni tama‘i ‘aiga o ‘a‘ano o manufasi
ma mea‘ai sami.
‘O le togafitiga pe‘a oso gugu
3 ‘Ia ‘e vave alu i lau föma‘i mo ni vai e
fa‘ate‘a ai le tïgä.
3 Puipui i le väega o lou tino ‘olo‘o tïgä. 3 Mälölö, ma ‘ia tu‘u se tagapepa ‘aisa i le 3 ‘Ai mea‘ai e gaosi susu, e lë tele le ga‘o i
aso ta‘itasi. so‘oga ‘olo‘o tigä, ma sisi ‘i luga.
3 ‘Ia inu au vai o le gugu i aso ta‘itasi. 3 ‘Ia fa‘aitiitia le inu ‘avamälosi. 3 To‘aga e inu vai. 3 Inu au vai o le gugu i aso ‘uma pe‘äfai na
fa‘atonuina e le föma‘i.
3 Alu e toe va‘ai lau föma‘i pe‘ä leai se
suiga i le itülä talu ona inu au vai.
‘O lenei tusi na fa‘avae i se tusi na tüsia e Dr Peter Gow, föma‘i o so‘oga ponäivi, Falema‘i o Middlemore, so‘ofa‘atasi ma Dr Hemi Williams, Ian Mete, ma Bernard Gadd. Lömia Mati 2008 Täpenaina ma tufaina atu e PHARMAC PO Box 10-254 Wellington Telefoni Fua: 0800 66 00 50 ‘Upega o feso‘ota‘iga: www.pharmac.govt.nz
Mata‘upu
‘O ä mea ‘olo‘o fa‘amatala mai e lenei tusi? ‘O le ä le ma‘i gugu? ‘Aiseä e mäfua ai le gugu? ‘Aiseä e maua ai nisi i le gugu? ‘Auala e te‘ena ai le oso o gugu Mea‘ai ma meainu e puipuia ai le oso o gugu 1 2 3 4 5 6 8 10 12 13
E fia fa‘afetaia e le PHARMAC le ali‘i föma‘i ‘o Peter Gow mo lona sao fa‘atino fa‘apea ana fautuaga atamai i le toe fa‘afouina ma toe iloilo manatu o lenei tusi. Matou te fia fa‘afetaia fo‘i fa‘aläpotopotoga nei mo a latou fesoasoani: Arthritis New Zealand Auckland City Hospital Dietitians bpacnz Counties Manukau Mäori Gout Action Group Middlemore Dietitians Middlemore Hospital Rheumatology Department
‘O vailä‘au e puipuia ai le oso o gugu ‘O mea e ao ona ‘e faia pe‘ä oso ou gugu ‘O fuala‘au e togafitia le oso o le gugu Siaki le tülaga o lou asita urika (uric acid) Fa‘amatalaga aogä mo le fa‘aaogäina o fuälä‘au o le gugu Igoa o fuälä‘au mäsani o le gugu ‘O fea e maua ai nisi fa‘amatalaga
14 15 15
‘O lenei tusi e mo tagata ‘olo‘o mama‘i i le gugu fa‘apea o latou ‘äiga. ‘Olo‘o fa‘amatala ai le puipuiga ma le togafitiga o ‘oe ma lou ‘äiga mai le gugu. ‘O le mulimuli i fautuaga o lenei tusi ‘ole‘ä fesoasoani ia te ‘oe ‘ina ‘ia e vave säuniuni i ai:
n n n
‘O mea e sili ona taua e ao ona manatua o:
E mafai ona fa‘aleagaina e le gugu so‘oga o ou ponäivi fa‘apea ou fatuga‘o pe‘ä lë togafitia. ‘O le va‘ai lelei o au mea‘ai ma meainu ‘ole‘ä fesoasoani i le puipuia o le tïgä o le gugu ma fa‘aleagaina ai so‘oga o ou ponäivi ma fatuga‘o. ‘Äfai ua fa‘atonuina e le föma‘i ni fuälä‘au e puipui ai le oso o le gugu, e tatau ona inu i aso ‘uma. ‘Ia ‘e mautinoa fa‘atasi ai ma lou ‘äiga le mea e ao ona fai pe‘ä oso lou gugu.
e maui atu le tïgä o le gugu a o‘o ina oso le gugu ‘ole‘ä fa‘aitiitia le tïgä o le taofia le fa‘aleagaina o so‘oga o ponäivi ma fatuga‘o ‘ole‘ä lë fa‘alavelave le gugu i le faiga o au galuega, lou tiotio e gaoioi, po o lou fiafia i mea‘ai e te mäsani ai.
n
‘O le ä fesoasoani atu lau föma‘i i se fa‘atulagaga ma le va‘aiga lelei o lou gugu. Toe fo‘i i lau föma‘i ma faifai pea ni siaki e fa‘atalanoa ai po‘o solo lelei fuafuaga. E ono e maua le aoga o le tusitusi i lalo o mea sa lua talanoaina ma le föma‘i ‘ina ‘ia e iloa fa‘atasi ai lou ‘äiga mea e ao ona fai. Fesili i lau föma‘i po‘o le tamaita‘i tausi ma‘i e fa‘amatala ane mea e te lë o mautinoa. Talanoa ma lou ‘äiga pë fa‘apefea ona latou lagolagoina ‘oe ‘ina ‘ia lava lau fa‘amälositino ma ai mea‘ai e fesoasoani i le puipuia o le gugu. Fa‘alototele i latou e fai se togafiti pe ‘äfai ‘ua iai ni fa‘ailo o le gugu ona e ono sosolo i lou ‘äiga.
‘O a mea ‘olo‘o fa‘amatala mai e lenei tusi?
1
‘O le a le gugu?
‘O le gugu e mäfua ai ona oso fa‘afuase‘i se tïgä i nisi o so‘oga o ponäivi. ‘O le isi itu‘äiga o ponäivi tïgä (arthritis). ‘O le gugu e mafai ona afaina ai so‘o se so‘oga o ponäivi, ao le osoga muamua e tele ina lavea le vae matua po‘o se väega o le vae. E tïgä ma fula le so‘oga. ‘O pa‘u i le so‘oga e ono mümü ma ‘i‘ila. A oso le gugu e tele in 7 – 10 aso o tïgä pe‘ä lë togafitia. A lë togafitia le gugu: n e oso ma toe oso ma a‘afia ai le tele o isi so‘oga
n
‘Aisea e mafua ai le gugu?
‘Ua mäfua le gugu ina ‘ua tele le vailä‘au e tä‘ua o le asita urika i lou toto. ‘O le mäsani a le tino le gaosia o le asita urika pë‘ä ‘e ai i ni itu‘äiga patino o mea‘ai. ‘O le tele o le taimi e pasi mai i fafo le asita urika lea mai lou tino pe‘äfai lau fe‘auvai. E ono fa‘atupula‘ia le asita urika i lou toto pë‘ä ‘e inu ni itu‘äiga patino o fuälä‘au, ‘ai ni itu‘äiga mea‘ai, pë ‘ua iai ni fa‘afitauli i fatuga‘o. ‘Äfai ‘ua tele le asita urika i lou toto, ona liua ai lea o le asita urika ‘ua pei ni fatu nini‘i e ‘i‘ila (crystals). ‘O nei fatu nini‘i ‘i‘ila e ma‘ama‘ai, e pei ‘o ni ta‘egä tioata.
Ponäivi
‘O fatu nini‘i ‘i‘ila nei i so‘oga o ponäivi ‘ua mäfua ai le tïgä ma fufula pe‘ä oso le gugu, ma e mafai ona fa‘aleagaina le ‘a‘ano vaivai i le va o ponäivi. ‘O fatu nini‘i ‘i‘ila‘i‘ila i lalo o le pa‘u e mäfua ai patupatu o gugu. ‘O fatu nini‘i ‘i‘ila i totonu o fatuga‘o e mäfua ai fatu-ma‘a ma fa‘aleagaina ai fatuga‘o.
e mafai ona oso patu i tulilima, lima ma vae, e mafai ona tïgä nei patu ma fulafula, ma e ono papala ai le pa‘u o le ‘a‘ano vaivai i le va o ponäivi ‘ole‘ä amata ona aia ma e amata ai ona tïgä ma malo so‘oga o ivi e mafai ona tutupu fatu-ma‘a ma mäfua ai le tïgä ma fa‘aleagaina ai fatuga‘o.
‘O le fa‘atupula‘ia o fatu nini‘i ‘i‘ila mai asita urika i so‘oga o ponäivi
n
n
E mafai ona fa‘aleagaina e le gugu so‘oga o ou ivi fa‘apea ou fatuga‘o pe‘ä lë togafitia. ‘O le galulue fa‘atasi, o oe, lou ‘äiga, ma lau föma‘i e mafai ona fo‘ia ai le gugu.
‘O le patu na mäfua mai le gugu
2
Papala o le pa‘u na mäfua mai se patu o le gugu
3
‘Aisea e maua ai nisi i le gugu?
E tele mäfua‘aga o le gugu. ‘O le to‘atele ‘ua tu‘ufa‘asolo mai le gugu mai o latou matua po‘o matua o matua. E ono tu‘ufa‘asolo mai le gugu mai o tatou sela (gene). ‘O le fa‘aleagaina o fatuga‘o ‘ua mäfua ai le gugu. ‘Äfai ‘ua fa‘aleagaina ou fatuga‘o, ‘ua fa‘aitiitia ai fo‘i lona mafai ona ave‘ese maile asita urika mai lou tino. E täua mea o ‘e ‘aia ma inu. ‘O le tausami tele i ‘a‘ano o manufasi ma figota, tele le inu i le avamalosi (aemaise le pia), ma le soona läpo‘a e mafai ai ona maua i le gugu. ‘O nisi fuälä‘au e mafai ona maua ai i le gugu. Mo se fa‘ata‘ita‘iga, ‘o diuretics (e ta‘ua fo‘i o fuälä‘au suävaia), ‘olo‘o fa‘aaogäina e fofö ai le toto maualuga ma ma‘i o le fatu, ae ono maua ai i le gugu.
‘Auala e te‘ena ai le oso o gugu
E lua ‘auala e puipuia mai ai i le oso o ou gugu.
n
Va‘ava‘ai lelei au mea‘ai ma mea inu Mulimuli i ni fa‘amatalaga aogä o mea‘ai ‘ole‘ä mafai ona fesoasoani e ‘alofia ai le oso o ou gugu.
n
Inu fuälä‘au i aso ‘uma ‘O le tele o tagata gugu ‘ua fa‘atonuina e le föma‘i se fuälä‘au mo le puipuia o le oso o gugu.
Po‘o le ä lava le mäfua‘aga, ‘ae mafai ona togafitia le gugu.
4
5
‘O le mulimuli i fa‘amatalaga aogä nei ‘ole‘ä fa‘aitiitia ai le maualuga o le asita urika i lou toto, ‘ole‘ä fesoasoani ‘ina ‘ia ‘e ‘alofia ai le ono oso o ou gugu.
1
‘Aua le so‘ona läpo‘a
‘Äfai ‘ua e läpo‘a tele, o le togafiti sili ona aoga mo le gugu o le lusi o pauna. ‘Äfai e te lë o läpo‘a tele, taumafai ‘ia tümau ai i lou läpo‘a talafeagai lena mo lou soifua mälölöina. ‘O le läpo‘a tele e fa‘ateleina ai le aofa‘i o le asita urika i lou toto. So‘o sina pauna lava e lusi ‘ole‘ä fesoasoani ‘ina ‘ia ‘alofia ai le oso o ou gugu.
Mea‘ai ma meainu e puipuia ai le oso o gugu
4
‘Ai mea‘ai e fai mai le susu, e lë tele le ga‘o i aso ta‘itasi
5
‘Ia fa‘aitiitia le inu ‘avamälosi
‘Alo ‘ese mai le ‘ava pe ‘äfai ‘ua oso lou gugu. ‘Äfai ‘olo‘o ‘e mälosi, ‘ua lava le lua o ni au mea inu mäsani e inu i aso ta‘itasi. Taumafai e ‘alo ‘ese ma le pia ona e tele lava ina oso ai gugu nai lo isi itu‘äiga ‘avamälosi. ‘O le mea inu mäsani e tasi, lona uiga o le 100 mililita o le uaina (‘afa le ipu uaina la‘itiiti) po‘o le 30 mililita sipili (tasi le miti).
‘O le ai o ‘aiga se lua o mea‘ai e lë ga‘oa i aso ‘uma e fesoasoani i le puipuiga o ‘oe mai le gugu. Tasi se ‘aiga ‘o le tasi lenä o le ipu susu e lë lololo po‘o le tasi fagu yoghurt pë lua ni fasi sisi e lë lololo po‘o le tasi vae tolu se ipu sisi pa‘epa‘e (cottage cheese).
6
To‘aga e inu vai
2
‘Ai au ‘aiga mäsani e tolu o le aso
Taumafai ia 6-8 ipu vai po‘o ni vai e lë o iai se mea mälosi i aso ta‘itasi. ‘Äfai o maua oe i le fatu-ma‘a e tatau ona tele atu lau inu vai auli. ‘Alo ‘ese ma meainu suamalie ona e fa‘aopoopo ai ou pauna ma e mafai ona oso ai fo‘i gugu.
Fa‘avävä tutusa au ‘aiga i le aso. ‘O le fa‘amole po‘o le fa‘aläina e mafai ai ona oso gugu.
3
Filifili ni tama‘i ‘aiga o ‘a‘ano o manufasi, moa ma mea‘ai sami
‘Aua ne‘i sili atu i le lua ni tama‘i ‘aiga o ‘a‘ano o manufasi, moa, po‘o se mea‘ai sami i aso ta‘itasi. ‘O ‘aiga ta‘itasi ia pei o le telë o lou alofi lima le telë. ‘O ‘a‘ano o manufasi, moa ma mea‘ai sami e mafai ona oso ai le gugu ona o le tele o le polotini o iai. ‘A ‘e fa‘amalüina le polotini, e gaosia ai e lou tino le asita urika. Taumafai e ‘ai pi, lentils, ma tofu ‘ae ‘aua le ‘aia ‘a‘ano o manufasi. ‘O pi, lentils, ma tofu e itiiti polotini e maua ai nai lo ‘a‘ano o manufasi ma mea‘ai sami.
‘Atonu o ‘e matauina e iai ni mea‘ai e mafai ai ona oso ou gugu. ‘O isi pë tasi lava se ‘apa pia e oso ai le gugu. E ‘ese‘ese i tagata ‘uma. ‘Ia manatua mea‘ai e mäfua ai ona oso lou gugu ‘ina ‘ia taumafai ona ‘alo ‘ese ai pë fa‘aitiiti ona ‘ai ai.
6
7
E lua vaila‘au e mafai ona e inua ‘ina ‘ia puipui ai ‘oe mai le oso o gugu. ‘O le allopurinol ma le probenecid. E puipuia ai le oso o gugu e ala i le fa‘aitiitia o le asita urika i lou toto. ‘Äfai ‘ua amata ona e inua se tasi o nei fuälä‘au e tatau ona fa‘aauau ona inu i aso ‘uma, tusa lava pë ‘ua mälosi lou tino. E taofi loa le inuina o lau fuälä‘au, e ono oso loa ou gugu. E mafai ona ‘avatu e lau föma‘i se fuälä‘au e fa‘ate‘a ai le tïgä e inu mo le lua masina a o e inuina le allopurinol po‘o le probenecid. ‘O le mäfua‘aga, o nei fuälä‘au e ono oso ai gugu i nisi taimi a o fa‘atoa amata ona inu.
Allopurinol
(fa‘aleo a-lo-pu-ri-nol) Mo ai ‘O tagata e oso gugu i tausaga ta‘itasi pë iai ni patu po‘o fatuma‘a e mäsani ona inuina le allopurinol.
Probenecid
(fa‘aleo pro-ben-i-sid) ‘O tagata e lë mafai ona inua le allopurinol ona o nisi mea e ono afaina ai e mäsani lava ona inuina le probenecid. ‘O nisi tagata e inu fa‘atasi le probenecid ma le allopurinol e fesoasoani i le taofiofiga o le gugu.
‘O mea e fa‘aeteete i ai
Va‘ai vave lau föma‘i pe‘ä sasao se lälävela i lou pa‘u ‘a‘o inu lau allopurinol. E tusa ma le lua i le 100 tagata ‘olo‘o inuina le allopurinol e sasao le lälävevela i le pa‘u. E mäsani lava ona lë tugä tele le lälävevela ae iai lava ni nai tagata e ono tugä o latou lälävevela.
E täua tele le inu o ni ipu vai se 6-8, vai suamalie, po‘o le susu i aso ‘uma pe ‘äfai o e inuina le probenecid. E mafai ona tutupu fatu-ma‘a i ou fatuga‘o pe‘ä lë lava lou inu vai.
8
‘O vaila‘au e puipuia ai le oso o le gugu
‘O lenei pusa ‘olo‘o fa‘amatala atu ni a‘afiaga sili ona täua o le allopurinol ma le probenecid. E lë ‘o ‘ato‘atoa le lisi o a‘afiaga ‘uma o nei fuälä‘au. Fesili i lau föma‘i po‘o le faletalavai pe‘ä e mana‘omia nisi fa‘amatalaga e uiga i a‘afiaga o le allopurinol ma le probenecid.
9
Ia e mautinoa fa‘atasi ma lou ‘äiga le mea e ao ona fai pe‘ä oso ou gugu.
‘O mea e ao
Mulimuli i sitepu nei e fa‘amama ai le t ga.
ona ‘e faia pe‘a oso ou gugu
Alu vave i lau föma‘i mo ni fuälä‘au e fa‘ate‘a ai le tïgä
‘O fuälä‘au e mafai ona e fa‘ataua mai le faletalavai e aunoa ma se pepa tusitusia, e pei o le asupulini po‘o le paracetamol, e tele ina lë mälosi e fa‘ate‘a ai le tïgä o le gugu oso. Aua ne‘i e inua se fuälä‘au na fa‘atonuina e le föma‘i mo se isi tagata ona e ono lamatia ai oe. ‘O fuälä‘au ‘ua tusia mo se isi tagata e ono lë talafeagai lea mo ‘oe.
Puipui le väega o lou tino ‘olo‘o tïgä
‘Aua le nofo i se nofoaga e leua atu ai ‘oe e tagata feoa‘i. Tu‘u se nofoa i tafatafa o le moega e fa‘alagolago iai le ‘ie afu ma palanikete ‘ina ‘ia aua ne‘i mamafa ma oloia ai le so‘oga o ponäivi ‘olo‘o tïgä. ‘Äfai ‘ua afaina lou vae, fai ni se‘evae po‘o se se‘evae tosotoso e lë tiga ai lou vae.
Malolo, tu‘u se taga ‘aisa i luga o le so‘oga o le ponäivi o tïgä ma sisi i luga le vae Inu ia ‘uma au allopurinol po‘o le probenecid ‘Va‘ai lau föma‘i pe‘ä ma‘ea le 24 itula e leai se lelei
10
11
‘O fuala‘au e togafitia le oso o le gugu
‘O fuälä‘au e mafai ona fa‘aaogä e fa‘ate‘a ai le tïgä pe‘ä oso le gugu. ‘O nei fuälä‘au e lë mafai ona puipuia ai le fa‘aleagaina o so‘oga o ponäivi, ‘o patu o gugu po‘o le papala o le pa‘u o le tinolälä. E tolu itu‘äiga fuälä‘au ‘ua fa‘aaogäina e togafiti ai gugu oso (‘o fuälä‘au non-steroidal anti-inflammatory, corticosteroids, ma le colchicine).
Corticosteroids
(fa‘aleo kor-ti-ko-ste-roids) ‘O corticosteroids e ta‘ua fo‘i o steroids. Peita‘i e lë tutusa ‘auä o steroids ‘olo‘o fa‘aaogä e nisi tagata ta‘a‘alo e fa‘aläpopo‘a ai maso o o latou tino. E mafai ona inu le corticosteroids e pei o le fuälä‘au po o se tui. ‘Äfai e maua oe i le ma‘i suka, e faigata ona taofiofi lou suka pe‘äinu le fuälä‘au corticosteroid. Talanoa i lau föma‘i i se mea e tatau ona e faia e taofiofi ai lou suka ‘a‘o inu au fuälä‘au corticosteroid. ‘O le corticosteroid e tele ina fa‘aaogä mo le gugu o le prednisone, methylprednisolone, ma le triamcinolone.
Siaki le tulaga o lou asita urika
‘O lenei kalafa e fa‘ailoa atu ai ni suiga o le asita urika i tagata e maua i le gugu.
1.0
MAU ALU GA O LE ASIT A U R IKA ( M M OL/L)
E mafai ona siaki e lau föma‘i le tülaga o lau asita urika mai lou toto pea ave sina väega e su‘esu‘e. E tatau ona siaki le tülaga o lou asita urika ta‘itasi i le tausaga. Fesili i lau föma‘i po‘o le tama‘ita‘i tausi ma‘i po‘o le a le tülaga o lou asita urika. A fa‘amauamau tülaga o lou asita urika, e mafai ai ona e iloa pë o le suiga o lou olaga ma le inuina o fuälä‘au ‘olo‘o taofia ai lou gugu. Taumafaiga ‘ina ‘ia taofi le tülaga o lou asita urika i lalo o le 0.36 milimoles i le lita (mmol/L). E mafai ai ona fesoasoani i le puipuia o le gugu oso, fa‘aleagaina o so‘oga o ponäivi ma faaitiitia fatu-ma‘a ma laiti ai ou patu o le gugu. Mo le taofia o lou asita urika i lalo o le 0.36 e mana‘omia le inuina o au fuälä‘au (allopurinol po‘o le probenecid) i aso ‘uma ma mulimuli i fa‘amatalaga aogä o mea‘ai i le itulau 6 ma le 7.
0.9 0.8 0.7 0.6 0.5 0.4 0.3 0.2 0.1 0
Ianu-Ape Ape-Iulai Iulai-Oke Oke-Ianu I TI I TI LE A ‘ AF IAGA T ELE LE A‘ AF IAGA
‘O fuälä‘au non-steroidal anti-inflammatory
(‘O NSAIDs) (fa‘aleo en-seds) E tatau ona fa‘aaogä NSAIDs mo sina taimi pu‘upu‘u, ni nai aso po‘o ni nai vaiaso. ‘O le mäfua‘aga e ono maua ai nisi a‘afiaga e pei ‘o le tötö‘a‘ava, papala i le puta, pa‘u mageso, ma fa‘afïtäuli o fatuga‘o ma le fatu. ‘O NSAIDs e tele ina fa‘aaogä mo le gugu o le diclofenac ma le naproxen.
Colchicine
(fa‘aleo kol-che-sïn) ‘O le colchicine e mäsani ona fa‘aaogä pe ‘äfai o se NSAID po‘o se corticosteroid e lë talafeagai lea mo ‘oe. E täua tele le mulimuli i le fautuaga a lau föma‘i i le fua sa‘o o le colchicine. A tele le colchicine e inu e ono maua ai nisi a‘afiaga sili ona tuga. ‘O fuälä‘au ta‘itasi e tusa ma le 0.5 milikalama (mg) o le colchicine. Aua ne‘i sili atu i le 5 fuälä‘au e inu i le 24 itula muamua talu ona oso le gugu, pë sili atu i le 12 fuälä‘au i le fa aso. ‘Äfai e fa‘aletonu ou fatuga‘o po‘o ‘oe o se tagata matua e tatau ona fa‘aitiitia lau inumaga. Fesili i lau föma‘i po‘o le faletalavai pe ‘äfai e te lë mautinoa pë fia fuälä‘au e inu. ‘Ia vave fa‘amuta le inuina o le colchicine pe‘ä tïgä lou manava, manava tatafi, fa‘afaufau, pë pua‘i. Va‘ai lau föma‘i pë a fa‘aumiumi le manava tïgä, manava tatafi, fa‘afaufau, pë pua‘i ina ‘ua ma‘ea ona fa‘auma le inuina o le colchicine.
‘Ia vave fa‘auma le inuina o le colchicine pe‘ä tïgä lou manava, manava tatafi, fa‘afaufau, pë pua‘i.
‘O le laina pa‘epa‘e e fa‘ailoa atu ai le tülaga o le asita urika o le tamäloa ‘olo‘o gugu e leai se fuälä‘au o inu i taimi ‘uma e lë ‘o ai fo‘i ma inu i mea‘ai talafeagai ‘ina ‘ia pulea ai lona gugu. ‘O le tulaga o lona asita urika ‘olo‘o alualu pea i luga, ma e lamatia ai ma oso ai gugu, patupatu, fatuga‘o fa‘alëtonu, ma leaga ai so‘oga o ponäivi. ‘O le laina uliuli e fa‘ailoa atu ai le tülaga o le asita urika o le tamäloa ‘olo‘o inuina le allopurinol i aso ‘uma ma ai ma inu ma le tatau. ‘Ua pau le tülaga o lona asita urika i lalo o le 0.36 ma o le taimi nei e seäseä oso ona gugu.
12
13
Fa‘amatalaga aoga mo le fa‘aaogaina o fuala‘au o le gugu
‘O nisi o mea e mafai ona e faia ‘ina ‘ia aoga tele ai au fuälä‘au.
Igoa o fuala‘au masani o le gugu
Itu‘äiga fuälä‘au Fuäl‘au e taofia ai le gugu Igoa o le vaila‘au o gaosia ai allopurinol probenecid Fuälä‘au e togafitia ai le oso o gugu colchicine naproxen Igoa o le fuälä‘au ‘ua lauiloa Allohexal, Allorin, Apo-Allopurinol, Progout Probenecid Colgout Noflam, Naprogesic, Naprosyn, Naxen, Noflam, Sonaflam, Synflex, Apo-Naproxen Voltaren, Apo-Diclo, Cataflam, Diclax, Flameril, Diclohexal Nurofen, I-Profen, Brufen, Ibucare, Apo-Ibuprofen Medrol (fuälä‘au), Depo-Medrol (tui) Kenacort (tui)
‘Ia e iloa igoa o au fuälä‘au
‘O le tele o fuälä‘au e ta‘i lua igoa. ‘O le tasi o le igoa o vaila‘au o gaosia ai ma le isi o le igoa o le fuälä‘au ua lauiloa. ‘Ia e mautinoa lou iloa o le igoa se tasi o au fuälä‘au. Silasila i le lisi i le itulau 15.
‘Ia e iloa le inuina o au fuälä‘au
‘Ia mautinoa lou iloa pë fia fuälä‘au e inu, pë fa‘afia ona inu, ‘a‘o äfea e fa‘a‘uma ai ona inu au fuälä‘au.
diclofenac ibuprofen methylprednisolone triamcinolone
Ta‘u i lau foma‘i ma le faletalavai fuälä‘au ‘uma ‘olo‘o e inua
‘O nisi fuälä‘au e mafai ona fa‘atetele ai le gugu. ‘O le fa‘afefiloi o fuälä‘au e o‘o ai i nisi a‘afiaga. Ta‘u i lau foma‘i ma le faletalavai fuälä‘au ‘uma ‘olo‘o e inuina, e aofia ai ma fuälä‘au mai lau taulasea, le faletalavai, ma le supamaketi.
Talanoa i lau föma‘i po‘o le faletalavai e uiga i nisi a‘afiga
‘O fuälä‘au ‘uma e ai ona a‘afiaga. Fesili i lau föma‘i po‘o le faletalavai po‘o a a‘afiaga mäsani o lau fuälä‘au. Ta‘u i lau föma‘i pë ‘äfai ‘ua e lagona o ono maua ‘oe i se a‘afiaga.
Aua ne‘i fa‘asoaina i isi au fuälä‘au
‘O lou inuina o fuälä‘au fa‘atonuina e le föma‘i mo se isi tagata e ono lamatia ai oe. ‘O se fuälä‘au fa‘atonuina e le föma‘i mo se tasi tagata e ono lë talafeagai lea mo ‘oe.
‘O fa‘amatalaga i lenei pusa na toe fa‘afouina ia Fepuari 2008. E ono iai ni fa‘aopoopoga ma ni to‘ese mai lenei pusa talu mai lena taimi. E mafai ona fa‘amatala atu e lau faletalavai ni fuälä‘au ‘olo‘o maua ma o latou tau.
Va‘ai fuälä‘au e tu‘u ‘ese ma tamaiti
‘O inumaga laiti e mafai lava ona lamatia ai tamaiti.
‘O fea e maua ai nisi fa‘amatalaga
Arthritis NZ (www.arthritis.org.nz) ‘O lenei ‘upega o feso‘ota‘iga ‘olo‘o tele ai fa‘amatalaga e uiga i itü‘äiga ponäivi tïgä ma togafitiga. Togafiti sili ona lelei (www.besttreatments.co.uk) ‘O lenei ‘upega o feso‘ota‘iga mai Lonetona ‘olo‘o iai fa‘amatalaga fa‘atuatuaina i togafiti aoga mo tülaga ‘ese‘ese. ‘Olo‘o iai fa‘amatalaga auiliili i togafitiga o le gugu.
14
15
Metadata
Title
Abstract
Gout brochure: Samoan Version 2008 gugu ‘Auala e ola soifua lelei ai e ui ina gugu Tuli‘ese le " Ta‘iala aoga mo le gugu Fa‘apipi‘i i lau pusa‘aisa pë tu‘u fa‘atasi ma au vaila‘au e manatua ai. Tuli‘ese le gugu…
Page 1
Note
This text has been extracted from the source PDF document.
Also available as plain text.
Please contact webmaster to discuss alternative format options.


